Jama kod Rašpora (poznata i kao Ponor Rašpor, Abisso Bertarelli ili Žankana jama), smještena na području Ćićarije u Istri, jedan je od najznačajnijih speleoloških objekata u Hrvatskoj.

Njezina istraživačka priča započinje 1922. godine kada su talijanski speleolozi, slučajno zaustavljeni u selu Rašporu zbog kvara vozila, otkrili ulaz u jamu i pokrenuli višegodišnja istraživanja. Već tada, kroz niz ekspedicija, jama je stekla status najdublje istražene jame na svijetu.

Unatoč dugoj tradiciji istraživanja, tehnička ograničenja speleološke opreme desetljećima su uvjetovala način dokumentiranja podzemnih prostora. Prije uvođenja SRT tehnike i suvremenih mjernih alata, istraživanja su se oslanjala na ručno izrađenu opremu, ljestvice, mjerne trake i karabitne lampe, što je značajno ograničavalo preciznost i razinu detalja prikupljenih podataka.

Razvojem mobilnih LiDAR sustava otvorena je mogućnost visoko preciznog 3D dokumentiranja speleoloških objekata. U ovom projektu provedeno je detaljno 3D snimanje Jame kod Rašpora do dubine od 210 m, čime je prvi put dobiven digitalni model njezine unutrašnjosti. Rezultat je najdublji LiDAR snimak speleološkog objekta u Hrvatskoj, a potencijalno i šire.

Projekt je realiziran korištenjem naprednih mobilnih LiDAR tehnologija, uz primjenu suvremenih metoda obrade i interpretacije prostornih podataka. Poseban doprinos razvoju ovakvih sustava i metodologija dolazi iz međunarodne speleološke zajednice, uključujući pionirski rad istraživača poput Janusza Będkowskog.

Ovaj projekt predstavlja spoj stoljetne tradicije speleoloških istraživanja i najnovijih tehnologija prostornog snimanja, potvrđujući kako digitalni alati danas igraju ključnu ulogu u razumijevanju i očuvanju krških sustava.